srijeda, 6. siječnja 2016.

Borovnica

Borovnica je listopadni grm iz porodice Erika; Vrijesovki (Ericaceae), prosječne visine od 20 - 50 cm. Kod nas u RH raširena je u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cvjeta u sviblju i lipnju, a sazrijeva od lipnja do kolovoza. Plod je okrugla bobica, promjera 5 - 10 mm, tamno plave boje, kožastog ovoja i kiselkasto-slatkog je okusa. Sadrži organske kiseline, mineralne tvari, tanin i boje.

Agroekološki uvjeti za uzgoj borovnice

Temperatura


Borovnica je otporna na zimu i može podnijeti temperature od -20 °C do -25 °C bez ikakvih šteta, a ako je prekrivena snijegom može izdržati i puno niže temperature.

Voda


U vrijeme vegetacije borovnica traži dosta vlage te se u ljetnom periodu, kada su temperature dosta visoke, a tlo nije vlažno, mora navodnjavati. Borovnica ima dosta plitak korijen i zbog toga je jako osjetljiva na sušno razdoblje, pa ukoliko joj ne osiguramo dovoljno vlage može doći do ozbiljnih šteta u nasadu, kao što su kržljav rast, slabiji urod, a u najgorem slučaju grmovi se mogu osušiti.

Tlo


Dobro uspijeva na svakom kiselom tlu (pH 4 - 5,2). Na vapnenom tlu uspijeva samo ako postoji dovoljno dubok sloj kiselog humusa.

Izbor položaja za podizanje nasada borovnice


Odgovaraju joj topliji i osunčani položaji. Za podizanja nasada najbolja su tla s blagim nagibom kako bi se odvijala stalna cirkulacija zraka.

Priprema tla za sadnju borovnice


Prije sadnje, tlo treba obraditi do dubine od 20 cm. Ako je tlo vlažno, prave se humci visine 15 - 30 cm i širine 120 cm. U svaku rupu prije sadnje dodati gnojivo, ali ne ona koja sadrže kalcij ili vapno. Zbog toga propada borovnica posađena uz zidove i ograde s kojih vapno ulazi u tlo.

Podizanje nasada borovnice


Razmnožava se podzemnim izbojcima iz korijena. Prije sadnje, s korijena se uklanja suvišno tlo u kojem se sadnica nalazila u rasadniku. Sadi se tijekom listopada i studenog. Nekoliko sati prije sadnje korijen se potapa u vodu. Standardni razmaci za visokogrmnu borovnicu su 120 cm u redu i 3 m između redova. Borovnica se uglavnom uzgaja u obliku grma i žive ograde. Na većim visinama preporučljivo je da smjer redova bude sjever-jug zbog optimalne količine svjetlosti, dok u nižim, toplim i dobro osvijetljenim ploložajima prednost se daje smjeru istok-zapad kako bi se smanjilo pretjerano zagrijavanje i isušivanje tla, a i biljka je tada manje osjetljiva na mraz.

Održavanje nasada borovnica


Ako je tlo opskrbljeno fosforom koristi se formulacija NPK gnojiva u omjeru 12:4:8, a ako nije, onda je omjer 10:10:10. Dodaje se 30 g po grmu u proljeće poslije pupanja i u jesen nakon berbe. Količina gnojiva postupno se povećava do 150 g po grmu koji dostigne visinu od 2,5 m. Prve godine poslije sadnje ne primjenjuju se dušična gnojiva zbog osjetljivosti korijena borovnice. Druge se godine može dodati i UREA. Ako nastane suša, nasad se mora redovito zalijevati, a navodnjavanje mladih nasada je neophodno.

Prve godine nakon sadnje uklanjaju se cvjetni pupoljci. Kada biljke dosegnu visinu od 1 - 1,5 m, vrši se rezdba u svrhu obnavljanja rodnih grana. Prvo se potpuno uklanjaju stare, slabe i oboljele grane. S preostalih grana orezuje se granje izraslo tijekom zadnje dvije godine i koje je donijelo prinos. Novi izbojci pojavit će se ispod reza.

Berba i skladištenje borovnica


Borovnica se bere u nekoliko navrata i to 3 - 7 puta u 5 - 8 dana jer bobice ne sazrijevaju istodobno. Berba traje 6 - 8 tjedana što, naravno, ovisi o sorti i klimatskim uvjetima. Peteljke se skidaju ručno ili specijalnim »češljevima« u hladnim jutarnjim satima. Pri branju treba strogo paziti da se ne oštete plodovi.

Bobice borovnice čuvaju se u hladnjačama 3 - 4 tjedna na temperaturi od 0 °C - 2 °C, uz relativnu vlažnost od 85 - 90 %. Borovnica se pakira u male plitke posudice. Plodovi slabo podnose transport te se najčešće odmah zamrzavaju i tako čuvaju u hladnim komorama do trenutka prerade ili prodaje u zamrznutom stanju.