petak, 23. listopada 2015.

Šljivin savijač-Cydia funebrana Tr.

Jedan je od najvažnijih štetnika šljive u Hrvatskoj.

Štetnik napada
Plodove.

Opis štetnika
Odrasli leptiri su dosta maleni, raspon krila im je 13 do 15 mm i sivosmeđe su boje. Prednja krila su trokutasta i pri bazi uža. Stražnja krila su smeđesive boje. Trbušna strana ima je siva.
Jaja su spljoštenog oblika i bjelkasta.
Gusjenica je isprva žućkasta, no ubrzo poprimi mesnato crvenkastu boju. Ima smeđu glavu. Naraste do 12 mm. Po cijelom tijelu ima raspoređene fine dlačice.



Biologija i životni ciklus štetnika
Prezimi gusjenica zapredena u pukotinama kore, posebno u rašljama grana, zemlji ili ispod raznih otpadaka. U travnju se kukulji. U svibnju se javlja leptir koji leti još i u lipnju. Leptir odlaže jaja s donje strane plodića, rjeđe na listove. Jedna ženka odloži 30 do 60 jaja. Nakon 8 do 12 dana iz jaja izlaze gusjenice koje se ubušuju u plodove gdje se razvijaju sljedećih 3 do 4 tjedna. Hrane se mesom plodova. Odrasle gusjenice kukulje se na kori baze debla ili u tlu. Nakon 7 do 14 dana izlijeću leptiri druge generacije. Oni lete od kraja lipnja do početka kolovoza. Odlažu jaja na plodove. Inkubacija traje 5 do 7 dana. Iz jaja tada izlaze gusjenice koje se ubušuju u plodove gdje se hrane. Dio gusjenica se kukulji i može dati već krajem kolovoza treću generaciju leptira, dok drugi dio se zapreda i prezimljuje.
Ovaj štetnik ima 2 do 3 generacije godišnje.

Šteta koju izaziva štetnik
Gusjenice prve ubušuju se u plodove gdje se hrane mesom, pa čak i sjemenkama plodova. Zaraženi plodovi prijevremeno poplave, izlučuju smolotečinu i još nezreli otpadnu. Gusjenice druge generacije također se ubušuju u plodove gdje se hrane mesom i to pretežno oko kožice. U vrijeme zriobe, u plodovima se nalaze gusjenice i hodnici puni izmeta – crvljivost plodova.


Zaštita od šljivina savijača
Brojnost šljivina savijača može se smanjiti skupljanjem otpalih zaraženih plodova i njihovim uništavanjem.
Najsigurniju zaštitu daju tretiranja insekticidima u vrijeme vegetacije. U slučaju velike rodnosti šljive, nije potrebno suzbijati prvu generaciju, samo u slučaju slabije rodnosti. Ako je već potrebno, prvo tretiranje se obavlja u zadnjoj dekadi svibnja i ponavlja se nakon 10 dana.  Za plodove šljive puno opasnija je  druga generacija šljivina savijača, jer se od početka kolovoza svake godine na netretiranim stablima broji veliki postotak crvljivih plodova!  Stoga, drugu generaciju bi trebalo usmjereno kemijski suzbijati sredinom i krajem mjeseca srpnja, odnosno za kasne sorte dozrijevanja još moguće u prvoj polovici ili sredinom kolovoza. To znači da bi rane sorte šljiva trebalo samo jednom tretirati protiv uzročnika crvljivosti, a kasne sorte još 1-2 puta. U našoj zemlji nema registriranih pripravaka za suzbijanje šljivina savijača pa se koriste insekticidi koje koristimo za suzbijanje jabučnog savijača.