Veliki utjecaj na prinos voćaka imaju proljetni mrazovi koji mogu
umanjiti rod i do 80%. Pored intenziteta, stupanj oštećenja ovisi i
o trajanju i učestalosti pojave mraza. Pojava mraza tokom jedne noći
može dovesti samo do prorjeđivanja cvjetova, ali ukoliko se mraz
javlja češće i duže traje, može doći do potpunog uništenja
prinosa u toj godini.
Preventivne mjere svode se na usporavanje vegetacije
Voćari dobro znaju da mrazovi mogu potpuno ili djelomično uništiti neotvorene cvjetove, otvorene cvjetove ili tek formirane plodiće. Ovisno o voćnoj vrsti i sorti, položaju grana u kruni i primjenjenih pomotehničkih mjera, nabubreni cvjetni pupoljci mogu izdržati do -5°C, otvoreni cvjetovi mogu nastradati na -2°C, a tek zametnuti plodići na -1°C. Preventivne mjere zaštite od poznih proljetnih mrazova svode se u osnovi na usporavanje vegetacije, odnosno usporavanje faze cvjetanja i sprječavanje snižavanja temperature na kritičnu točku.
Ovo se može postići prskanjem voćaka kalcij hidroksidom, mješajući u litru vode 80 g vapna, 5 g sapuna i 30—50 g gline. Poslije ovog prskanja, površina krune stabla se manje zagrijava i stablo kasnije počinje vegetaciju. Ovim načinom može se zadržati razvoj pupoljaka tri do pet dana.
Metoda zadimljavanja - najstarija, ali nedovoljno uspješna
Još uvijek poneki voćari primjenjuju jednu od najstarijih mjera za zaštitu od mraza, a to je zadimljavanje. Iako je riječ o jeftinoj metodi, ona ipak nije dovoljno uspješna jer se time temperatura poveća za oko 0,5°C do 1,5°C. Najjednostavniji način je da se po voćnjaku unaprijed pripreme organske materije - nepregoreni stajnjak, natrula slama, pljeva, korov. Ove materije se stavljaju na gomilu i pale.
Prskanje vodom - mjera sa kojom treba oprezno
Postoje i drugi načini za zaštitu voća od mraza, a jedan od njih je i neprekidno prskanje običnom vodom koje dovodi do stvaranja izmaglice u kritično doba kada temperatura pada na kritičnu točku i može osigurati povećanje temperature u vоćnjaku te time spriječiti oštećenje od mraza.
Osnova ovog principa je da se voda kojom se kvasi voćka pretvara u led koji oslobađa izvjesnu količinu topline. Povećavanje temperature uslijed formiranja leda zahvaća površinu cvijeta ili tek formiranog plodića, dok je tkivo ovih organa zaštićeno povišenom temperaturom koja se pri tome obrazuje. Važno je napomenuti da bi takvo prskanje trebalo trajati što duže, uz što manju potrošnju vode. Isto tako, važno je odrediti točan trenutak početka prskanja, a to je kada temperatura u kruni voćke padne na 0°C. Ako se ranije krene sa prskanjem neće se formirati led i nema nikakvog efekta. Ako se zakasni sa prskanjem može doći do negativnog djelovanja i do povećanja izmrzavanja cvjetova. Kvašenje mora neprekidno trajati dok traje mraz, odnosno sve dok se temperatura ne popne iznad kritične točke tj. iznad 0°C. Prognoza mraza i postojanje meteoroloških stanica, kako bi se na vrijeme predvidio mraz neophodan su uvjet uspješnosti ove mjere.
Zaštita voćaka od mraza biološkim preparatima
Pored svih ovih mjera voćari protiv izmrzavanja mogu koristiti i biološke preparate, poput prirodnog antifriza za biljke, koji je prirodnog porijekla i ekološki prihvatljiv. Njegovu osnovu čine bakterije Thiobacilus subspecies i preko 60 minerala koji se inače nalaze u našem prirodnom okruženju. Mnogi se voćari na manjim parcelama i jagodastim kulturama protiv mraza bore pokrivanjem biljaka različitim materijalima, što se pokazalo kao dobro, ali je primjenjivo samo na manjim parcelama.
Važno je znati
Poljoprivredni stručnjaci ovih dana podsjećaju voćare da je opasnost od mraza manja na vlažnom, nego na suhom zemljištu pa ukoliko je najavljena pojava mraza, dobro je nekoliko dana ranije natopiti vodom sloj zemljišta do dubine 25 cm. Ne preporučuje se obrađivanje zemljišta u vrijeme pojave mraza, jer se iznad takvog zemljišta stvara više hladnog zraka nego iznad neobrađenog. Kroz rastresito zemljište sporije se prenosi toplina iz dubljih slojeva, pa se tokom noći takvo zemljište brže ohladi. Zbog toga se u to vrijeme ne smije odstranjivati ni korov u voćnjacima i vinogradima, a obradu zemljišta vršiti tek kada opasnost od mraza prođe.
Preventivne mjere svode se na usporavanje vegetacije
Voćari dobro znaju da mrazovi mogu potpuno ili djelomično uništiti neotvorene cvjetove, otvorene cvjetove ili tek formirane plodiće. Ovisno o voćnoj vrsti i sorti, položaju grana u kruni i primjenjenih pomotehničkih mjera, nabubreni cvjetni pupoljci mogu izdržati do -5°C, otvoreni cvjetovi mogu nastradati na -2°C, a tek zametnuti plodići na -1°C. Preventivne mjere zaštite od poznih proljetnih mrazova svode se u osnovi na usporavanje vegetacije, odnosno usporavanje faze cvjetanja i sprječavanje snižavanja temperature na kritičnu točku.
Ovo se može postići prskanjem voćaka kalcij hidroksidom, mješajući u litru vode 80 g vapna, 5 g sapuna i 30—50 g gline. Poslije ovog prskanja, površina krune stabla se manje zagrijava i stablo kasnije počinje vegetaciju. Ovim načinom može se zadržati razvoj pupoljaka tri do pet dana.
Metoda zadimljavanja - najstarija, ali nedovoljno uspješna
Još uvijek poneki voćari primjenjuju jednu od najstarijih mjera za zaštitu od mraza, a to je zadimljavanje. Iako je riječ o jeftinoj metodi, ona ipak nije dovoljno uspješna jer se time temperatura poveća za oko 0,5°C do 1,5°C. Najjednostavniji način je da se po voćnjaku unaprijed pripreme organske materije - nepregoreni stajnjak, natrula slama, pljeva, korov. Ove materije se stavljaju na gomilu i pale.
Prskanje vodom - mjera sa kojom treba oprezno
Postoje i drugi načini za zaštitu voća od mraza, a jedan od njih je i neprekidno prskanje običnom vodom koje dovodi do stvaranja izmaglice u kritično doba kada temperatura pada na kritičnu točku i može osigurati povećanje temperature u vоćnjaku te time spriječiti oštećenje od mraza.
Osnova ovog principa je da se voda kojom se kvasi voćka pretvara u led koji oslobađa izvjesnu količinu topline. Povećavanje temperature uslijed formiranja leda zahvaća površinu cvijeta ili tek formiranog plodića, dok je tkivo ovih organa zaštićeno povišenom temperaturom koja se pri tome obrazuje. Važno je napomenuti da bi takvo prskanje trebalo trajati što duže, uz što manju potrošnju vode. Isto tako, važno je odrediti točan trenutak početka prskanja, a to je kada temperatura u kruni voćke padne na 0°C. Ako se ranije krene sa prskanjem neće se formirati led i nema nikakvog efekta. Ako se zakasni sa prskanjem može doći do negativnog djelovanja i do povećanja izmrzavanja cvjetova. Kvašenje mora neprekidno trajati dok traje mraz, odnosno sve dok se temperatura ne popne iznad kritične točke tj. iznad 0°C. Prognoza mraza i postojanje meteoroloških stanica, kako bi se na vrijeme predvidio mraz neophodan su uvjet uspješnosti ove mjere.
Zaštita voćaka od mraza biološkim preparatima
Pored svih ovih mjera voćari protiv izmrzavanja mogu koristiti i biološke preparate, poput prirodnog antifriza za biljke, koji je prirodnog porijekla i ekološki prihvatljiv. Njegovu osnovu čine bakterije Thiobacilus subspecies i preko 60 minerala koji se inače nalaze u našem prirodnom okruženju. Mnogi se voćari na manjim parcelama i jagodastim kulturama protiv mraza bore pokrivanjem biljaka različitim materijalima, što se pokazalo kao dobro, ali je primjenjivo samo na manjim parcelama.
Važno je znati
Poljoprivredni stručnjaci ovih dana podsjećaju voćare da je opasnost od mraza manja na vlažnom, nego na suhom zemljištu pa ukoliko je najavljena pojava mraza, dobro je nekoliko dana ranije natopiti vodom sloj zemljišta do dubine 25 cm. Ne preporučuje se obrađivanje zemljišta u vrijeme pojave mraza, jer se iznad takvog zemljišta stvara više hladnog zraka nego iznad neobrađenog. Kroz rastresito zemljište sporije se prenosi toplina iz dubljih slojeva, pa se tokom noći takvo zemljište brže ohladi. Zbog toga se u to vrijeme ne smije odstranjivati ni korov u voćnjacima i vinogradima, a obradu zemljišta vršiti tek kada opasnost od mraza prođe.
